Sveučilište u Zagrebu  |  Filozofski fakultet  |  Služba za informatiku  |  Kutak za korisnike  |  Teme

Podešavanje e-mail klijenta

Usluga elektronske pošte sastoji se u razmjeni tekstualnih poruka (tzv e-mail poruka, NIJE DOBRO emajl poruka, iako se često koristi u šali i u Saboru :-). Ovaj članak objašnjava detalje funkcioniranja e-mail usluge razumijevanje kojih je potrebno za podešavanje klijentskih programa elektronske pošte.

Korištenje elektronske pošte podrazumijeva korištenje usluga poslužitelja elektronske pošte (hrv. e-mail server :-) i na odgovarajući način podešenoga klijenta elektronske pošte (e-mail client program).

Funkcije e-mail servera

E-mail server je računalo koje ima ove funkcije:

Budući da se najveći dio korisnika koristi klijentima s POP3 i SMTP protokolima, ovaj se članak neće baviti IMAP protokolom, koji se također koristi za rad s elektronskom poštom, kao ni korištenjem terminalskih Unix programa.

Korištenje pošte iz Unix okoline

Korištenje elektronske pošte programima iz Unix okoline ima svojih prednosti i mana. Prednost je da su oni standardno podešeni da rade, i korisnik nikada ne dolazi u situaciju da ih mora sam podešavati. Osim toga, u načelu je ovaj način korištenja sasvim otporan na utjecaj virusa. No, taj je način korištenja pošte istovremeno i nedovoljno luksuzan, pa ga mnogi korisnici izbjegavaju. Uz to, mogućnost prikaza grafičkih/multimedijalnih sadržaja je u najmanju ruku nespretna.

Korištenje pošte s klijentskog računala

Drugi način korištenja elektronske pošte pretpostavlja postojanje klijentskog računala, koje se u ime korisnika spaja na e-mail server, zatim u ime korisnika iz serverskoga e-mail sandučića podiže pristiglu poštu i kopira ju u lokalni e-mail sandučić (obično ju pri tome i briše iz e-mail sandučića na poslužitelju), na kojem korisnik piše odgovore i onda ih šalje na odgovarajuće adrese.

Klijentsko računalo koje radi u ovom načinu može koristiti različite operacijske sustave: Windows, MacOS, Linux i druge. Korisnik može koristiti više klijentskih računala koja sva dižu poštu iz istog e-mail sandučića.

Obratite pažnju - u slučaju korištenja klijentskoga računala govorimo o dva poštanska sandučića:

Protokoli za korištenje elektronske pošte

Klijentsko se računalo na server spaja

Server na koji se klijentsko računalo spaja ovim protokolima može biti jedan ili dva stroja (za svaku funkciju/protokol/spremište podataka poseban stroj). U slučaju Filozofskog fakulteta to je jedan stroj.

Kod podizanja pošte POP3 protokolom klijentsko se računalo mora spojiti na e-mail server, te predstaviti korisničkim imenom i lozinkom.

Kod slanja pošte SMTP protokolom nema autentifikacije, pa je to otvorena rupa za provale (koja se vrlo često koristi za slanje neželjene pošte (tzv. spam), ili slanje pošte u tuđe ime). Administratori e-mail servera se od toga brane tako da:

Imena računala

Pravo ime stroja koji koristimo za e-mail server je deenes.ffzg.hr (ne pitajte zašto baš tako :-)), a nadimci su mu mudrac, mail i pop (među ostalima). Sva ta imena danas odgovaraju tzv. IP adresi 193.198.212.8 (ako do sada i niste znali da se sav promet po Internetu dešava adresirajući računala ovakvim nizovima brojeva, primite to na znanje sada).

Podešavanje e-mail programa na klijentskom računalu

Očito, klijentsko računalo, da bi se spojilo na e-mail server, mora imati sljedeće podatke:

Da bi e-mail program na klijentskom računalu mogao automatski izgenerirati adresiran odgovor na pridošlo pismo, on mora znati vaše ime i e-mail adresu ili barem e-mail adresu.

Ovi se podaci upisuju u ekranima do kojih se dođe kroz Tools->Accounts. Korisnik može imati, i često ima, više e-mail računa, tzv. account-a. Odaberete jednog od njih i kliknite Properties ili Change (ovisno o verziji programa).

Dakle:

povratna adresa, reply address vaša e-mail adresa  (obično ime.prezime@ffzg.hr ili iprezime@mudrac.ffzg.hr ili iprezime@ffzg.hr)

napomene:

  • kod kombinacije iprezime od prezimena se uzima najviše prvih 7 znakova)
  • između 'i' i 'prezime' ne dolazi točka - dakle zamišljeni Tomislav Horvat nije t.horvat@ffzg.hr nego thorvat@ffzg.hr
POP server, POP3 server, Incoming server pop.ffzg.hr
SMTP server, Outgoing server mail.ffzg.hr
korisničko ime, username vaše korisničko ime na računalu pop.ffzg.hr (zapravo mudrac.ffzg.hr)
lozinka, password lozinka za vaše korisničko ime na računalu pop.ffzg.hr (mudrac.ffzg.hr)
ako klijentski stroj nije fizički na Filozofskom fakultetu uključiti opciju My Outgoing mail (SMTP) server requires authentication, a unutar nje Use same settings as my incoming mail server (ovo može biti uključeno i ako je stroj na FF, bez posljedica)
novo: ako se želi postići sigurna (kriptirana) komunikacija klijenta (vašega računala) i mail servera, izaberite More settings i onda Advanced pa u grupi Outgoing server (SMTP) upišite 465 za broj porta (umjesto 25) i uključite kvačicu na This server requires an encripted connection (SSL), pa onda kliknite na OK i Next koliko već treba da se sve pozatvara..
ako ne želite automatsko brisanje pošte iz serverskog sandučića uključiti opciju Leave a copy of messages on the server i odgovarajuće podopcije


Dodatak 1:
Funkcioniranje POP3 protokola

Uobičajeni način podizanja pošte POP3 protokolom odvija se u nekoliko koraka:

  1. spajanje na server
  2. slanje serveru korisničkog imena i lozinke radi autentifikacije
  3. dobavljanje sa servera popisa poruka
  4. dobavljanje sa servera svih poruka koje već prije nisu bile dobavljene
  5. brisanje sa servera svih poruka koje treba obrisati
  6. zatvaranje veze sa serverom

Dodatak 2:
Brisanje pošte iz sandučića na e-mail serveru

Poštanski sandučić za elektronsku poštu postoji na e-mail serveru (koji je 24 sata dnevno spojen na Internet) i u taj sandučić cijelo vrijeme pristiže pošta. Klijentsko se računalo povremeno spaja na server, autentificira i provjerava količinu pristigle pošte, te ju u standardnom načinu rada kopira u kopiju sandučića na klijentskom računalu, često nazvanu Inbox.

U standardnom načinu rada klijentski program briše poštu iz serverskog sandučića nakon uspješnog kopiranja pošte iz serverskog sandučića u kopiju sandučića na klijentu. Korisnici imaju jedno ili više klijentskih računala (jedno u uredu, drugo doma, treće na prijenosniku itd.).

Biranje pošte iz serverskog sandučića može se podesiti na razne načine:

situacija s jednim klijentskim računalom:

  1. korisnik koristi jedan klijentski program koji briše poštu iz serverskog sandučića odmah po preuzimanju pošte - ovaj se način preuzimanja može koristiti samo jednom za pojedinu poruku, poruke se gomilaju na klijentskom računalu i korisnik ih tamo briše po svojoj volji

  2. korisnik koristi jedan klijentski program koji nikad NE briše poštu iz serverskog sandučića - ovo vodi produžavanju vremena skidanja poruka sa servera i time usporenju rada; poruke se i ovdje skidaju samo jednom za pojedinu poruku; poruke se brišu s klijentskog računala po svojoj volji; na serveru se poruke gomilaju dok ne zapune slobodni prostor na disku ili dok prostor predviđen za rad tog korisnika (tzv. kvota) nije do kraja zapunjen

  3. korisnik koristi jedan klijentski program koji briše poruke iz serverskog sandučića kad te poruke budu potpuno obrisane s klijentskog računala - ako korisnik ne briše poruke sa svog računala, prostor na serveru se zapunjava kao i u slučaju 2

  4. korisnik koristi jedan klijentski program koji briše poruke iz serverskog sandučića kad te poruke budu starije od X dana - ovdje se poruke iz sandučića na serveru brišu automatski nakon nekoliko dana (naravno, ako se korisnik spaja na server svakih par dana, jer klijentski program briše prestare poruke, a ne server - inače se prostor na serveru zapunjava kao i u slučaju 2.)

situacija s više klijentskih računala:

  1. korisnik koristi više klijentskih programa koji brišu poštu iz serverskog sandučića odmah po preuzimanju pošte - ovim se načinom preuzimanja na svakom od korištenih računala može vidjeti samo poruke koje su pristigle od posljednjeg brisanja pošte iz sandučića na serveru (dakle, od posljednjeg korištenja bilo kojega od korištenih klijentskih programa, jer su svi podešeni da skinu poštu sa servera i onda sve na serveru obrišu)

  2. korisnik koristi više klijentskih programa koji nikad NE briše poštu iz serverskog sandučića - ovo omogućuje da svi klijetnski program vide svu pristiglu poštu, ali se prostor na serveru zapunjava kao i pod br. 2

  3. korisnik koristi više klijentskih programa od kojih jedan briše poruke iz serverskog sandučića nakon preuzimanja poruka, a drugi poruke ne brišu nikad (računajći da će onaj prvi svako toliko isprazniti sandučić i osloboditi prostor na serveru) - ovo je zgodna postava ako se nikad ne zaboravi aktivirati povremeno aktivirati onaj program koji briše sadržaj serverskog sandučića

  4. korisnik koristi više klijentskih programa koji brišu poruke iz serverskog sandučića starije od recimo 5 dana - ovo je zgodna postava jer je dovoljno skidati poruke s bilo kojeg računala da se prostor koje na serveru koriste stare poruke redovito oslobađa

Nažalost, nevješti korisnici nisu u stanju vladati ovim kompliciranim postavama koje prestanu dobro funkcionirati čim se u priču uplete neko novo računalo na kojem je klijentski e-mail program koji nije usklađen s ostalima. Srećom, sve je manje nevještih korisnika :-).

Dodatak 3:
Prilozi e-mail porukama

E-mail poruke mogu imati priloge (neki ih zovu i privitkom, iako je sasvim neumjesno razmišljati o privijanju elektronskog priloga oko elektronske poruke ili uz nju, barem ne dok još ne privijamo krumpirove police oko bunceka ili zelje uz krvavice :-))). Prilozi elektronskoj pošti mogu biti obične datoteke, web stranice i/ili multimedijalni sadržaji (dajem pivo za dobar prijevod riječi web - mreža nije dobar prijevod, Internet također to nije, a paučina je jezično korektan ali ne i prihvaćen prijevod).

Prilozi e-mail poruci budu kod slanja umetnuti u poruku i sastavni su dio poruke u cijelom postupku slanja sve dok ih klijentski e-mail program primatelja iz poruke ne odvoji i tako odvojene ih onda prikazuje primatelju.

 

komentare molim ovdje